Pouzdanost

Boraveći prije nepuna dva mjeseca u Danskoj, jednoj od najrazvijenijih evropskih zemalja i zemlji u kojoj, prema istraživanjima, žive najsretniji ljudi na svijetu nemalo sam se iznenadila kada sam sa prijateljicom, koja tu živi već 30 godina, uspoređivala troškove života i naravno prihode u BiH i u toj skandinavskoj zemlji.

U, za nas zastrašujućim, ciframa koje mjesečno izdvajaju za režijske troškove, čudno je niska ona koja je kod nas najviša – cijena računa za grijanje.

Kako to rade neki drugi

Vidiš onu veliku građevinu, što izgleda kao betonski stub?, pita me. Na moje zbunjeno kimanje glavom, nastavlja „Tu se spaljuje smeće, cijelo naselje je toplotnim cijevima „spojeno“ na tu toplanu, mi se praktično grijemo na smeće i zato je grijanje tako jeftino“.

Premda Danska nema tako stroga pravila o sortiranju otpada kao, primjera radi, Švedska, zemlja je izuzetno čista. U odnosu na našu „kulturu bacanja“, u ovoj zemlji količine stvari koje se bacaju su zanemarive. Nerijetko će i dobrostojeći Danci odjeću, knjige ili kućanske aparate i namještaj iznijeti ispred kuće ili garaže i organizovati dvorišnu prodaju čak i za smiješne iznose novaca, samo da te iste stvari ne završe na smetljištu. Cilj nije zarada, nego pokušaj da se zaštiti zemlja od velikih količina otpada. Praksa je i da se, funkcionalne i dobro očuvane svari, poklanjaju second hand trgovinama iz čijih se prihoda finansiraju različita humanitarna udruženja. Danci su ovim sistemom napravili gotovo pa savršen krug. Oni, kažu mi, pamte priče svojih roditelja i njihovih roditelja da blagostanje nije uvijek bilo ono što se vezivalo za Dansku. Bili su, ne tako davno, jako siromašni.

Zašto su bogati – bogati?

Jedini zaključak koji se meni logički nametnuo bio je da su Danci bogati jer su svjesni vrijednosti svake stvari koju posjeduju i jer jako vole svoju zemlju. Stari bicikl nikada neće završiti na otpadu, bit će prelakiran, na njega se zakačiti korpa i bit će sjajan stalak za cvijeće u vrtu. Sve što se može reciklirati ili nanovo upotrijebiti reciklirat će se i nanovo upotrijebiti.
Švedska je davno otišla korak dalje, pa već godinama uvozi smeće za grijanje stanova u nekoliko velikih gradova.

A gdje smo tu mi?

Sve velike, razvijene ekonomije, kada je otpad u pitanju, počivaju na famozna 3R – reduce (smanjiti), reuse (ponovo koristiti) i recycle (reciklirati).

Upravo na ta 3R počiva i poslovna filozofija banjalučke kompanije Prizma Comerc.

Ispunjavanje standarda kao misija

Osnovana 1991. godine u Banjoj Luci, pravi je pionir na našim prostorima kada je u pitanju otkup, prerada i plasman sekundarnih sirovina, pretežno metalnog porijekla. U dugogodišnjem poslovanju redovno ostvaruju značajne rezultate, pa nije ni čudno da su se našli na listi pouzdanih i bonitetnih kompanija prema parametrima i istraživanju koje sprovodi LRC BIS agencija. U svojoj su branši svrstani među vodeća preduzeća iz ove oblasti u regionu.
Firma, u svoje dvije poslovne jedinice, posjeduje vlastite prostore za skladištenje sirovina, kao i vozila za prevoz. Osoblje čine radnici sa dugogodišnjim iskustvom, osposobljeni i obučeni za rad sa sekundarnim sirovinama.

– Bez zadovoljnih korisnika, svako preduzeće je u opasnosti. Da bi preduzeće održalo zadovoljstvo korisnika, mora zadovoljiti njihove zahtjeve, tako i mi ispunjavamo standarde ISO 140001 i ISO 90001, kaže Suzana Majstorović, direktorica.

A šta je zapravo reciklaža? To je proces izdvajanja materijala iz otpada i njegovo ponovno korišćenje u iste ili slične svrhe. Proces uključuje sakupljanje, izdvajanje, preradu i izradu novih proizvoda iz iskorištenih stvari i materijala. Jako je važno odvojiti otpad prema vrsti jer se mnogi otpadni materijali mogu ponovo iskoristiti ako su odvojeno sakupljeni. Sve što se može ponovo iskoristiti je recikliranje.

– Bez uvođenja reciklaže u svakodnevni život nemoguće je zamisliti sistem upravljanja otpadom. Reciklaža je najbolja metoda štednje sirovinskih resursa (svi materijali su prirodnog porijekla i u prirodi ih ima u ograničenim količinama), štedi se energija (nema trošenja energije u primarnim procesima, kao ni u transportu koji te procese prati, a dobija se dodatna energija sagorijevanjem materijala koji se ne recikliraju), štiti se životna sredina (otpadni materijali degradiraju životni ambijent), otvaraju se nova radna mjesta (procesi u reciklaži materijala zahtevaju znanje i rad), navode direktorica Majstorović.

Reciklirati se može gotovo sve

A reciklirati se može gotovo sve – papir, karton, plastika, staklo, aluminijum, bakar, gvožđe, keramika, elektronski i električni otpad.

U Prizma Comercu fokus je na reciklaži metala (gvožđe, aluminijum, bakar), a od metala se prave automobili, autobusi, vozovi, avioni, frižideri, šporeti, bočice za dezodoranse, limenke za napitke, kutije za kreme i slično. Metali se, to znamo, dobijaju preradom odgovarajućih ruda. Na početku procesa najprije se iskopavaju rude čime se narušavaju ili uništavaju čitavi predjeli (livade, brda, planine), a potom se vrši njihovo prečišćavanje ispiranjem u vodi, koja se na taj način zagađuje, čime opet dobijamo savršeni krug, ali krug uništavanja.

– U razvijenim zemljama stari automobili se daju na recikliranje, a uz doplatu se može kupiti nov auto. Kod nas bi se, za početak, moglo krenuti sa prikupljanjem otpadnih metala, ali i drugih materijala te njihovom prodajom na mjestima na kojima je to predviđeno, kaže za Poslovne novine Suzana Majstorović.

Sekundarne sirovine Prizma Comerc otkupljuje od fizičkih i pravnih lica. Vrše i veleprodaju i maloprodaju sekundarnih sirovina.

Šta se sve otkupljuje?
U sekundarne sirovine koje otkupljuju i prerađuju ubrajaju:
• Fe E1 – otpadno željezo debljine 3-6 mm
• Fe Lim – otpadni lim debljine 0-3 mm
• Fe E3 – otpadno željezo debljine 6-10 mm
• Fe E3 + Specijal – otpadno željezo debljine iznad 10 mm
• Ms – otpadni mesing
• Cu I klasa – otpadni bakar – guljeni debeli kabl
• Cu II klasa – otpadni bakar – cijevi i bakarni lim bez korozije, varova i boje
• Cu III klasa – otpadni bakar – paljeni
• Cu kabl – neguljeni bakarni kabl
• Pb – otpadno olovo
• Al tvrdi (čisti) – otpadni aluminijum – dijelovi motora, mjenjača i slično (bez primjesa željeza)
• Al meki (čisti) – otpadni aluminijum bez primjesa željeza
• Al limenke – otpadne aluminijumske limenke
• Al kabl – neguljeni aluminijumski kabl
• Al hladnjaci – aluminijumski hladnjaci
• Al + Cu hladnjaci – aluminijum bakar hladnjaci
• Ms + Cu hladnjaci – mesing bakar hladnjaci
• Otpadni akumulatori
• Otpadni prohrom – rostfraj

 

Piše: A. BEĆIRAGIĆ